Za nastanak imena grada veže se nekoliko legendi i narodnih predavanja, ali postoje i pisani dokumenti. U monografiji "Busovača" (1971. godine), navodi se da je Gustav Thoemmel zaključio po Teodozijevoj ploči iz IV. st. n. e. da je Busovača rimsko naselje Baloja kuda je prolazila rimska cesta od Siska do Solina.

Legende o nastanku imena Busovača se uglavnom vežu uz junake iz narodnih pjesama. Također, postoji legenda da je konj Vuka Jajčanina skočio s brda Hum u Busovaču, te je napravio bus sa zemljom i travom. Etimološki gledano, ime se najčešće veže uz riječ „bus“ ili uz riječ busovati, (oglašavati), vezujući to uz značaj oglašavanja kroz Busovaču.

Prema pisanim dokumentima naselje Busovača, prvi put se spominje u trgovačkom ugovoru, 16. 08. 1371.godine, kada je trgovac Gojko Čepić iz Busovače prodao mlečaninu Johanu Rombaldu bonu 30 milijarija ( 15 T ) željeza. Ovaj dokument čuva se u dubrovačkom arhivu.

OSNOVNE KARAKTERISTIKE

Busovača se nalazi u centru Bosne i Hercegovine, te predstavlja veoma značajnu raskrsnicu cesta Lašvanske i Lepe ničke doline. Općina Busovača zauzima površinu od 157 km². Prema popisu stanovništva iz 1991.godine na ovom području je živjelo 18.879 stanovnika. Prekrasan krajolik, sa blagim brežuljcima oko grada, koji se pretapaju u visoke planine, obrasle gustom šumom i šumskim plodovima, ovom kraju daju posebne čari. Sam reljef općine je područje međusobno povezanih dolina vodotocima rijeka Lašve, Kozice i Ivančice, okružene planinskim vrhovima od kojih su najviši: Čardak 1650 m, Granovice 1623 m. Najniža točka ovog području iznosi 345 m dok je sam grad smješten na 394 m nadmorske visine. Glavni cestovni pravci, koji se protežu ovim područjem su: magistralni put Lašva- Travnik i regionalni put Kaonik- Blažuj.

Subota, davne 1971 godine!

KULTURNO-POVIJESNA OBILJEŽJA

Povijesni nastanak i razvoj grada Busovače, mnogo je stariji od prvog pisanog spomena. Iako nije sačuvano mnogo materijalnih ostataka iz prošlih razdoblja, neolitsko doba, obilježilo je naseljavanje ovog kraja, čemu svjedoče grobovi starih Ilira u dolini rijeke Kozice, te srebrni novac Ilira (Apolonie) pronađen na području Kaonika.

U rimsko doba kroz Busovaču prolazila je važna rimska cesta. Materijalne ostatke rimske kulture na tom području čine četvrti, ostatci rimske građevine od opeke u selu Polje, podzemna grobnica na brežuljku Borak, rušine rimskih kuća i mnogi drugi pokazatelji. Najvrjedniji nalaz iz ovog perioda je novac Ilira zvan Apolonie s lokaliteta Jelinak koji se čuva u zemaljskom muzeju u Sarajevu. Najznačajniji kulturno-povijesni objekti: Grad Medvjedgrad iz XII stoljeća; utvrda Hum; Kastela na planini Zahor, gdje postoje ostaci soba u stijenama i katoličko groblje ; grad iznad Putiša iz XIII-XV stoljeća; Sulejmanbegova džamija- u centru naselja, a potiče iz XVI stoljeća, te je rekonstrukcijama izmijenjen prvobitni izgled; Drvena džamija u Busovači predstavlja tipičnu mahalsku džamiju; turbe Abdul-Mumina Šljivića; Šejh-Sulejmanovo turbe u Podbarama; Han Mile Hidića,…

Centar Busovače

ZAŠTO DOĆI

Busovački kraj sa bogatom i burnom prošlošću, zauzima veoma važno mjesto u povijesnom razvoju BiH. Povoljan geografski položaj, ugodna klima, prirodne ljepote, gostoprimstvo domaćina, samo su neke od odlika, koje Busovaču čine destinacijom, koju vrijedi posjetiti.

Crni potok u zimskom periodu!

Motel "Ivančica" u Tisovcu!

Stari Motel-camp Tisa

Rijeka Ivančica

Zimski pejzaš u predjelu Pridolci

Sniježni pokrivač negdje u Busovači

Poklon građana gradu za 600-ti rođendan