Pod sadasnjim svojim imenom naselje se prvi put spominje 16. augusta 1371 god. Tog dana Gojko Cepic iz Busovace prodao je Johanu Rombaldu Bonu 30 milirija gvozda prema uzorku koji je iste godine imao Hans Sasinovic kao fideiussor Gojkov. Ovaj ugovor je izuzetno vazan za povijest mjesta, jer otkriva da je Busovaca u navedeno doba bila izvjesno trgovacko srediste, buduci da je iz nje izvezeno u pomenuto vrijeme oko 15.000 kg. izradenog zeljeza. Podatak je utoliko znacajniji, sto predstavlja jedan od veoma rijetkih, ako ne i jedini slucaj izvoza gvozda iz srednjovjekovne Bosne u Dubrovnik.

Po orografskom smjestaju podrucju Busovace pripada sredisnji polozaj centralnog bosanskog bazena. Granici s opcinama Vitez, Fojnica, Visoko i Kakanj, a prostire se na povrsini od ukupno 15.570 hektara. Najvisu zemljopisnu tocku na tom prostoru zauzima trigonometar Suhe Jele iznad Busovackih Staja s nadmorskom visinom od 1649 m., najnizu Bukovi Lasve na Sehaganovica Mlinima, ispod sela Grablje (345 m). Srediste komune , varosica Busovaca lezi na visini od 395 m.

Markantne tacke koje zatvaraju splet planina ovog kraja su Suhe Jele(1.649 m.), Suha Voda (1.502 m.), Pridolci (1.177 m.),Modri Kamen(1.308 m.) i Rog (1.242 m.) u slivu Ivancice, dok sliv Kozice uokviruju Modri Kamen, Zahorina (1.424 m.), Dolacko Brdo (1.128 m.) i Hum (1.241 m.). Sliv Lasve na ovoj opcini neposredno zarvaraju Rog, Saracevica(957 m.), usce Lasve u Bosnu i Javor(820 m.)